RUSKI KARDIOLOG UPOZORAVA: Ako vam je razlika između GORNJEG I DONJEG pritiska OVOLIKA, hitno idite u bolnicu!

Većina ljudi je svjesna da je povišen krvni tlak štetniji od niskog. Razlika između niskog i visokog krvnog tlaka dobiva manje pažnje. Visoki krvni tlak prvenstveno zahtijeva učinkovito liječenje, ali nije jedini problem. Promjene krvnog tlaka mogu biti kobne, no mediji o ovom zdravstvenom problemu ne govore puno.

Za ruske medije Marija Benevskaja, kardiologinja, detaljno je govorila o krvnom tlaku. Prvo, razjasnimo što je krvni tlak. Nastaje zbog pritiska krvi na stijenke krvnih žila. Marija je svoje izlaganje započela istaknuvši kako su te vrijednosti jedan od pokazatelja vitalnih funkcija koje tijelo obavlja.

Nastavila je kako postoje dvije vrste krvnog tlaka koji se mogu mjeriti, a svakim otkucajem srca tlak se mijenja s gornjeg na donji. Jedan parametar ne može se promatrati zasebno; međutim, svaki parametar ima svoj značaj. Oba parametra su jednako značajna.

Svaki od ovih parametara je važan, pa tako i oba. Ako je gornja povišena, govorimo o sistoličkoj hipertenziji, a ako je donja povišena o dijastoličkoj hipertenziji. Liječnik je dodao da je svako od ovih stanja opasno i zahtijeva drugačiju strategiju liječenja.

Što je što dalje i što je moguće dalje?
Sistolički/dijastolički krvni tlak zdrave osobe kreće se od 120 do 80. Međutim, taj tlak može varirati tijekom dana i na njega utječu dob osobe, zdravlje i drugi čimbenici, poput trudnoće. Benevskaja je naglasila da se razlika između sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka, također poznatog kao pulsni tlak, obično kreće od 30 do 50.

Sve vrijednosti koje su izvan ovih raspona mogu biti znak bolesti, što zahtijeva liječnički pregled. Marija Benevskaja kaže da je, iako ovo stanje može trajati kratko, u svakom slučaju najbolje otići liječniku.

Što se događa ako je razmak manji od 30?
Sljedeći uvjeti mogu biti prisutni ako postoji mala razlika između gornjeg i donjeg tlaka:

– prisutnost ateroskleroze aorte, koja je nakupljanje kolesterola u najvećoj posudi; – oštećenje bubrežnih žila; – aneurizma aorte, koja je patološko proširenje određenog dijela aorte s mogućnošću pucanja ili raslojavanja stijenki zbog prevelikog opterećenja; – anemija, što je smanjenje razine hemoglobina u krvi; i – niz drugih uvjeta

Veći broj koji se mjeri je sistolički krvni tlak, koji označava tlak u žilama dok se srce steže i gura krv u arterije. Taj tlak varira ovisno o jačini srčanih kontrakcija, otporu stijenki krvnih žila i broju otkucaja srca u jedinici vremena. Prema riječima dr. Marija, “možemo stoga reći da ovaj pokazatelj upravo odražava rad srca, unatoč tome što su, naravno, u taj proces uključeni i drugi čimbenici”.

Imajte na umu da rad bubrega pokazuje i niži tlak.

Kada se srčani mišić opusti, niži broj, dijastolički krvni tlak, označava tlak u arterijama. Ovo je osnovna napetost u opskrbnim putovima i odražava opstrukciju rubnih žila. Niži krvni tlak pokazatelj je koliko se učinkovito provodi neurohumoralna regulacija jer kemikalije i autonomni živčani sustav reguliraju vaskularni tonus. Dr. Marija Benevskaja je na kraju došla do zaključka da se, budući da se neurohumoralne reakcije prvenstveno odvijaju u bubrezima, smatra da je niži tlak bubrežni.