Pripazite ako imate ove problme sa srcem

Šta su neočekivana srčana insuficijencija i nagla kardiovaskularna smrt?

Iznenadna kardiovaskularna smrt (SCD) je nagli, nepredviđeni prolaz uzrokovan gubitkom srčanog rada (neočekivano zatajenje srca). Iznenadna srčana smrt je glavni izvor normalne smrti u Sjedinjenim Državama, a razlog za to se može zaključiti iz oko 325.000 slučajeva smrti svake godine. Nagli kardiovaskularni prolaz odgovoran je za polovinu smrtnosti u dizajnu koronarne bolesti.

Iznenadna kardiovaskularna smrt najčešće se dešava kod odraslih osoba sazrelim od 30-40 godina, a pogađa muškarce dva puta češće nego žene. Ovo stanje je neuobičajeno kod mladih. U trenutku kada dođe do nagle kardiovaskularne smrti, to se redovno dešava tokom aktivnog rada, poput igrica, i normalnije je kod muškaraca.

Po čemu je naglo zatajenje srca jedinstveno u odnosu na koronarnu epizodu?

Neočekivana srčana insuficijencija nije koronarna epizoda (mrtvo tkivo miokarda). Respiratorne insuficijencije se dešavaju kada se barem jedan koronarni put opskrbe ometa, sprečavajući srce da dobije dovoljno krvi bogate kisikom. Pod pretpostavkom da kisik iz krvi ne može stići do srčanog mišića, srce postaje oštećeno i nastaje kardiovaskularno zatajenje – lokalizirana nekroza miokarda.

Suprotno tome, neočekivana srčana insuficijencija se dešava kada električni raspored srca ne funkcioniše ili se njegovo kretanje naglo pokaže kao izuzetno nepredvidivo. Srce kuca opasno brzo. Srčane komore mogu zadrhtati ili se tresti (ventrikularna fibrilacija ili talasanje), a tok je ozbiljno ugrožen i krv se ne prenosi u tijelo. U prvih nekoliko trenutaka, najveća opasnost je da će dotok krvi do velikog mozga biti radikalno smanjen da će se pojedinac onesvijestiti. Prelaz slijedi pod pretpostavkom da liječenje nije započelo odmah.

Liječenje krize uključuje kardiopulmonalno oživljavanje (CPR) i defibrilaciju. KPR daje dovoljno kiseonika u plućima i prenosi ga do velikog mozga sve dok se obična muzika srca ne uspostavi električnim udarom u grudi (defibrilacija). Kompaktni defibrilatori koje koristi krizna radna snaga ili robotizirani defibrilatori (AED) mogu pomoći u spašavanju života pojedinca.

Vaspitač Ristić: Nemojte pogrešno procijeniti nevolje

Prof. dr Arsen Ristić, načelnik Odeljenja za srčanu insuficijenciju i saradnik-nadzornik Klinike za kardiologiju KCS, dao je do znanja RTS-u da su nezapažene vrste bolesti srčanog mišića koje bi zapravo mogle biti zamućene opasnim aritmijama ili pogoršanjem srčanog mišića najviše. dobro poznati razlozi za neočekivanu kardiovaskularnu smrt.

“U pandemiji Kovida, neočekivani nestanak najčešće je posljedica zaoštravanja srčanog mišića, koje s vremena na vrijeme može nenametljivo proći u početnoj fazi. Bilo kako bilo, to povremeno daje rezultate i pacijenti imaju opasne aritmije Na ovaj način, pacijenti „pola godine ne otvaraju ih napornim stvarnim naporima. To je najbolji način da se ova vrsta problema preduhitri“, kaže dr Ristić.

Opet, dodaje, od vitalnog je značaja uočiti nasljedne tipove kardiomiopatija – bolesti srčanog mišića kod osoba koje treba da se bave sportom i vanrednim stvarnim radom, s obzirom na to da ćemo na taj način, pojašnjava dr Ristić, spriječiti moguće neočekivane kardiovaskularne bolesti.

Štaviše, dodaje posjetilac Dnevnika, razlog neočekivanog kardiovaskularnog prolaza mogu biti i neurološke bolesti – proširenje vena u umu, naprslina aneurizme u velikom mozgu, virusna oboljenja, nasljedne tegobe i brojni različiti problemi.

Ističe da je od ključnog značaja fokusirati se na svaku vrstu problema i kontaktirati izabranog specijaliste koji će nas, ako je neophodno, aludirati na dodatne procjene.

“Ne treba pogrešno procijeniti nevolje. Pojedinci kažu: sve u svemu, malo mi je hladno, na momente mi se srce stisne, nema nikakve razlike, mogu se boriti, igrati utakmicu, klub se oslanja na mene. U suštini moramo shvatiti da je ovo period kada se moramo više fokusirati na svoje blagostanje i da, bez obzira na to što problemi nisu istinski i izuzetni, radimo testove u istraživačkim ustanovama, posjećujemo kardiologa, radimo pritisak test, ultrazvučne procene i 24-časovni EKG po potrebi.“, savetuje dr Ristić.

Kako je ukazao, izuzetnu pažnju treba posvetiti ljudima koji su u porodici doživeli nagli pad srca, a to je, navodi Ristić, realnost koju ne treba pogrešno proceniti.