POGLEDAJTE NAČIN KAKO DA SPRIJEČITE NASTANAK SVIH BOLESTI

Vladeta Jeroti često je govorila o načinima potpunog iskorijenjivanja psihosomatskih bolesti, i to s jasnoćom i razumijevanjem.
Jedan od pionira razvoja psihoterapije u našoj zemlji, poznati Vladeta Jeroti gotovo cijeli svoj život posvetio je tom području. Zbog toga je ovaj vrsni neuropsihijatar mišljenja da pojačani stres prvenstveno rezultira psihosomatskim bolestima. Njihova pojava je značajno značajna. pod utjecajem osjećaja koji su potisnuti kao i neadekvatne brige za duhovno i mentalno zdravlje.
– Od sezonske gripe do zloćudnog oboljenja – sve su bolesti psihosomatske – rekao je akademik, mislilac i književnik Vladeta Jerotić.

Što su zapravo psihosomatske bolesti?
Psihosomatske bolesti su tjelesna, somatska stanja na čiji nastanak i napredovanje značajno utječu psihološki čimbenici. Zbog toga se često navodi da su to bolesti koje pogađaju i um i tijelo. One mijenjaju organe na nezdrav način i imaju negativan utjecaj na njihovu funkciju.
Premda se izraz “psihosomatski” pojavio tek u devetnaestom stoljeću, razmišljanje o ulozi mentalnih elemenata u početku i liječenju stvarnih bolesti u biti je staro koliko i najiskusnije civilizacije. Hipokrat i Sokrat smatrali su da se bolest ne može liječiti ako bolesnik se ne liječi, te da se tijelo ne može izliječiti ako se ne liječi duša.
Jeroti je jasno objasnio kako su i koliko psihosomatiku prepoznavali stari ljudi.

Naš narod je čir na želucu zvao grizlica. Budući da su ljudi za čir na želucu govorili “grizi se”, bili su bolji psihosomatičari nego liječnici.
Opće je poznato da je stres primarni čimbenik koji dovodi do čira na želucu. Otkrili su da Helicobacter pylori također može uzrokovati čir prije nekoliko desetljeća, ali profesor pokazuje da je povezan i s psihosomatskim bolestima.
Antibiotici se koriste da bi se riješili Helicobacter pylori, ali nakon nekog vremena ona se vraća i ponovno stvara čir. Liječnik je potpuno jasno rekao da ako stalno o nečemu brinemo, prelazimo granicu u stres, štetimo svom tijelu i tada se razvijaju bolesti.
Dodatno, Vladeta Jeroti objasnio je da su i srčani udar i hipertenzija psihosomatska stanja. Kao rezultat toga, ljudi koji nemaju genetsku predispoziciju za visoki krvni tlak sada imaju veću vjerojatnost da će razviti hipertenziju kao posljedicu povećanog stresa, a zatajenje srca prije je bilo nije tako uobičajeno.
Budući da je današnje vrijeme sve teže i stresnije, rizik od psihosomatskih bolesti sve je veći. Jeroti je, pak, sažeto objasnio kako netko može živjeti dugo i zdravo.
– Zato što ima dobar um. Došao je do zaključka da je mentalno zdravlje relativan spoj tijela, uma i duha.