POGLEDAJTE DR TOMIĆ SA VAMA O ANEURIZMI AORTE: Evo kako nastaje bolest gora od srčanog udara!
Aorta, koja nosi krv od srca do tjelesnih organa i tkiva, najveća je krvna žila. Na svom putu, nakon izlaska iz srca, daje grane za glavu i veliki mozak, zatim, na tom mjestu, za ruke. U prsima zrači interkostalne tokove, a nakon što prođe kroz želudac i uđe u želudac, odašilje grane za želučane organe: slezenu, gušteraču, želudac, jetru, crijeva i bubrege. Aorta se dijeli na dvije grane, jednu za svaku nogu, kada dosegne lumbalni dio.
To pokazuje da aorta krvlju opskrbljuje sva tkiva i organe. Prema riječima pukovnika prof., “bolesti aorte pridonose poremećaju rada svih organa i utječu na organizam u cjelini”. Načelnik Klinike za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju Vojnomedicinske akademije dr Aleksandar Tomi za Stil.kurir.rs. O aneurizmi, jednoj od čestih i iznimno opasnih arterijskih promjena, razgovarali smo s dr. Tomijem.
Gdje i što može uzrokovati aneurizmu?
Krvnu žilu možemo nazvati aneurizmom kada je njezina normalna širina povećana za više od 50%. Najčešća je u abdominalnoj regiji, gdje je normalni promjer aorte 16-20 mm. O početnom stadiju aneurizme trbušne aorte može se govoriti kada je promjer manji od 30 milimetara. Ovo širenje aorte događa se korak po korak i traje prilično dugo. Proširenje mjerenja od 5 mm svake godine posebno je zabrinjavajuće kada se često brzo odlučujemo za tretman koji se može zaposliti. Češći je kod muškaraca, no posljednjih godina sve je češći i kod žena. Oboljeli su tipično u dobi između 70 i 80 godina, no sve se češće pojavljuju u 50-ima.
Postoje li simptomi koji bi upućivali na krvnu žilu s aneurizmom?
Nuspojave koje pacijent osjeća uglavnom su nejasne, a aneurizma se obično nađe kada pacijent radi procjenu želuca za neku drugu bolest, tako da se aneurizma želučane aorte nađe kao slučajan nalaz. Možemo pretpostaviti postojanje veće aneurizme ako pokazuje simptome, poput boli lijevo od pupka. Aneurizmu smatramo hitnom i potrebnom hitnu terapiju kada je njen promjer veći od 6 cm. Aneurizmu treba liječiti planiranom operacijom kada nema simptoma. Oboljeli dio aorte zamjenjuje se kirurški sintetičkim graftom, tkanom cijevi izrađenom od materijala otpornog na istezanje koji podsjećaju na teflon. Oboljeli segment aorte se odsiječe, a na njegovo mjesto se postavlja spomenuta proteza. Dodatno, tu je i najmoderniji endovaskularni tretman aneurizme poznat kao EVAR, koji uključuje umetanje specijaliziranih teflonskih transplantata kroz krvne žile u preponama. Pacijent će tijekom ovog zahvata osjetiti znatno manje nelagode, ali će se njegova učinkovitost procijeniti tek u budućnosti. Drugo ograničenje je to što je ovaj postupak znatno složeniji od konvencionalnih operacija. Većina abdominalnih aneurizmi u razvijenim zemljama se liječi na ovaj način. Iskreno se nadam da ćemo uskoro moći raditi još endovaskularnih zahvata.
Kako pacijent prepoznati rupturu i koje su posljedice puknuća aneurizme?
Vjerojatnost rupture aneurizme znatno se povećava ako se operativno liječenje ne započne na vrijeme, a promjer aneurizme je veći od 6 centimetara. Značajna količina krvi će ući u trbušnu šupljinu ako aneurizma pukne. Pacijent će iskrvariti do smrti ako se operacija ne izvede odmah. Projekcija aneurizme, odnosno jaka bol u trbuhu, gotovo uvijek prethodi puknuću. Iako više nema pritiska u abdomenu nakon pucanja, pacijent je još uvijek u opasnosti od hipovolemičnog šoka, šoka povezanog s krvarenjem. Često, nakon pucanja aneurizme, postoji kratak vremenski okvir od nekoliko trenutaka do nekoliko sati kada je važno prijeći u vaskularni ured gdje se ovo stanje može uočiti i precizno liječiti. Da bi se tijekom operacije postavili vaskularni instrumenti koji razdvajaju krvarenje, potrebno je identificirati mjesto na kojem je došlo do puknuća aorte. Uspješnost operacije kod puknuća aneurizme je, nažalost, znatno niža od uspješnosti planirane operacije.
Što je zapravo prevencija?
Potrebno je poduzeti neke korake da se ova situacija brzo pronađe kako bi se izbjegla. Kako bi se rano “uhvatila” aneurizma, osobe starije od 50 godina trebale bi svake dvije godine uz redovite preglede kod vaskularnog kirurga obaviti i ultrazvučni pregled abdomena. Nakon analize, razvoj aneurizme provjerava se normalnim jednogodišnjim ultrazvučnim pregledom ili procjenom skenera. Na kontrolama nakon 6 mjeseci, brzi rast ukazuje na visoku vjerojatnost rupture, što zahtijeva kiruršku intervenciju. Godišnji ultrazvučni pregled je dovoljan da se izmjere dimenzije aneurizme ako nema rasta i ona “
