NEMAČKI NAUČNICI OBJAVILI MAPU PODELE EVROPE NA 6 DELOVA!
Europa je dugo bila ujedinjena i s vremenom rasla; međutim, postoje jasne podjele i euroskepticizam jača.
Prema kulturno-prostornim kriterijima koje je utvrdio njemački akademski odbor, prethodna karta podjele Europe ponovno je “oživjela” na Twitteru, što je pokrenulo raspravu o njoj. Na karti se vidi da fiktivne regionalne granice prolaze preko teritorija niza europskih država, uključujući i Srbiju.
Florijan Biber, politolog iz Luksemburga, na Twitteru je objavio sliku “velike karte podjele Europe prema kulturno-prostornim kriterijima”. Rekao je da, iako cijeni “njemačku preciznost”, ideja da se jasne granice mogu povući između kulturnih područja je “apsurdna i problematična”.
Predloženo je da se kontinent podijeli na zapadnu, sjevernu, južnu, srednju, jugoistočnu i istočnu Europu, s teritorijima nekoliko naroda koji su raspoređeni u više regija.
Kao rezultat toga, karta pokazuje da je sjeverni dio Srbije, odnosno veći dio Vojvodine, u srednjoj Europi, a ostatak u jugoistočnoj. Istočna Europa bi se sastojala od većine Ukrajine, dok bi Srednja Europa bila krajnji zapad.
Središnje područje Rumunjske bilo bi gotovo prepolovljeno fiktivnom granicom koja bi dijelila južnu i srednju Europu. Čak tri dijela Francuske bila bi “podijeljena”: najveći dio bio bi u zapadnoj Europi, južna obala bila bi južna, a krajnjeistočna pokrajina Alsace bila bi središnja.
Stalni odbor za geografska imena (StAGN), grupa odgovorna za standardizaciju geografskih imena na njemačkom jeziku, autor je karte. Znanstvenici iz Njemačke, Austrije, Švicarske i drugih zemalja njemačkog govornog područja dio su ovog odbora, koji je neovisni akademski odbor bez vladinih odgovornosti.
Kao temelj za podjelu poslužio je rad austrijskog istraživača Petera Jordana koji je želio razviti model kulturnih prostora koji “isključuje nacionalne i političke faktore”.
Europa, karta Ukrajine: Ideja Srednje Europe koristi se kao polazište jer se o njoj “raspravlja u raspravi o okončanju globalnih i političkih antagonizama s posebnim utjecajem na Europu”. PROFIMEDIA, M-PRODUKCIJA i ALAMY
Jordan je koristio osam kriterija da suzi Srednju Europu kao koncept: rani razvoj urbanog sustava i srednje klase u odnosu na Istočnu Europu, rano postojanje slobodnih, povijesni utjecaj koji su ostavile njemačka i židovska kultura, nasljeđe protestantizma i katoličanstvo, dok pravoslavlje i islam igraju tek sporednu ulogu, seljački staleži, tradicija lokalne i regionalne samouprave, kulturna raznolikost unutar države, sklonost kontinentalizmu u politici i gospodarstvu te, konačno, kasna industrijalizacija u odnosu na Zapadna Europa, ali rana industrijalizacija u usporedbi s Istočnom Europom.
