LJUDI NAVIKLI NA UGALJ I DRVA, A OVO GRIJANJE JE NAJISPLATIVIJE

Grijanje uz pomoć dizalica topline sve je popularnije u regiji.

Grijanje uz pomoć dizalica topline jedan je od najjeftinijih sustava grijanja koji ljeti hladi, a zimi grije. Iako je kod nas još uvijek prioritet grijanje na plin, drva, ugljen ili pelete, ljudi sve više prelaze na alternativne načine grijanja, poput dizalica topline.

Marko Radojković, suvlasnik tvrtke za ugradnju toplinskih pumpi Aegea iz Srbije, otkrio je koliko je potrebno uložiti u sustav dizalice topline, kolike uštede možemo očekivati te koja je dizalica topline najisplativija.

“Omjer primljene i uložene energije kreće se od 6 do 4 prema 1, što ovisi o temperaturnom režimu i ogrjevnim tijelima za distribuciju energije. To znači da ako se grijemo radijatorima, ventilokonvektorima ili podnim grijanjem, dobiva se 1 kilovat energije. od 4 do 6 kilovata toplinske energije.Ako se npr. radi o podnom grijanju u kući od 200 četvornih metara, tu se kuću može grijati sa 4-5 kilovata energije, što je najveća ušteda i najveća korist od toplinskih pumpi“, rekao nam je Radojković.

Koliko košta ugradnja toplinske pumpe?

“Cijena ovisi o puno faktora, osim toplinske pumpe mora postojati i neka vrsta pufera, isto tako toplinska pumpa može grijati toplu sanitarnu vodu ako se radi o kući, može grijati i objekt i vodu za tuširanje, pranje suđa. … Ugradnja dizalice topline u prosjeku za jedno kućanstvo stoji od 500 do 5000 eura i ovisi o vrsti dizalice topline i veličini zgrade.nalaze se u centru grada ili objekti gdje nema vode gdje oni koriste energiju iz zraka, a mi imamo dizalice topline zemlja-voda gdje izvlačimo energiju iz sondi direktno iz zemlje“, rekao je Marko.

Vlasnik beogradske teretane Vladimir Iličanin ugradio je ovaj sustav u teretanu od 500 četvornih metara:

“Pumpu sam ugradio prije pet godina i platio sam je 13.000 eura. Prije ugradnje računi su mi bili od 120.000 do 180.000 dinara, ovisno je li ljeto ili zima. Tada sam ugradio toplinsku pumpu i računi mi nisu prelazili 55.000 ni leti ni zimi dinara. Što bi značilo da sam pumpu otplatio za godinu i po dana. Nema skrivenih troškova. Jednom sam morao da menjam ventil koji je koštao 1.500 dinara i to je to”, rekao nam je Iličin. .

Marko Radojković ističe da je ako gledamo investicije i dobit najisplativija dizalica topline voda-voda jer postoji konstantan protok toplinske energije iz vode koji nije promjenjiv. Voda iz zemlje je uvijek iste temperature ljeti i zimi i iznosi 14-15 stupnjeva.

Drugi najisplativiji sustav je dizalica topline zemlja-voda.

“Kopaju se rupe u zemlji u koje se stavljaju crijeva u koja ide glikol, a to je izvor energije koji se ne suši jer voda ide tim cijevima u zemlji. Ne može se isušiti kao voda. To je zatvoreni krug koji je najtrajniji, ali nije najisplativiji“, objašnjava Marko.

Dizalice topline zrak-voda za grijanje koriste vanjski zrak kao obnovljivi izvor energije. Lako se postavljaju i ne zahtijevaju puno prostora. Kod dizalica topline zrak-voda nema cijevi i instalacija u zemlji (kao kod pumpi voda-voda ili zemlja-voda). Stvaranje sustava zrak-voda isplativo je i iskoristivo, ali se na ovim prostorima pokazalo da zbog visoke vlažnosti zraka tijekom zimskih mjeseci može doći do problema u radu.

Pri temperaturama ispod nule i visokoj vlažnosti zraka (70-80 posto) dolazi do stvaranja leda na vanjskom izmjenjivaču topline koji može blokirati rad sustava i onemogućiti njegov daljnji rad.