EVO KOJI LIJEK NE BISTE SMJELI UZIMATI NA SVOJU ODGOVORNOST

Savjet medicinskih stručnjaka široj javnosti je da dobro razmislite hoće li uzimanje antibiotika na svoju ruku biti učinkovito za vas ili vaše bližnje u slučaju da su prijeko potrebni za liječenje bakterijskih infekcija opasnih po život.

Bakterijska zaštita od agenasa protiv infekcija, poznata kao tiha pandemija, ogroman je svjetski problem koji je Svjetsko udruženje za dobrobit uvrstilo među deset glavnih medicinskih stanja. Opće je poznato da najmanje 20 posto ljudi u Srbiji uzima antibiotike na dan sami, bez traženja liječničkog savjeta ili savjetovanja sa stručnjacima, a ova praksa ima ozbiljne nuspojave. Što je još gore, prema istraživanju može proći od šest mjeseci do nekoliko godina da antibiotici uspostave normalnu bakterijsku floru.
Prof. objašnjava da taj proces može trajati od šest mjeseci do nekoliko godina, ovisno uvelike o općem stanju pacijenta i imunološkom sustavu. Dr. Milica Bajeti, klinička farmakologinja koja je i nacionalni korespondent Svjetske zdravstvene organizacije za antibiotike.
Virusne infekcije, kaže naš sugovornik, ne liječe se antibioticima kao bakterijske, što je uobičajena praksa i najčešći oblik zlouporabe antibiotika.
Karakteristična stanična struktura virusa potpuno se razlikuje od metaboličkih procesa i karakterističnih struktura bakterija, koje su jedine mete antibiotika.
Liječnik kaže da je crijevni mikrobiom vrlo složena zajednica različitih mikroba, uključujući bakterije i viruse, u našim crijevima. Ova zajednica remeti proizvodnju estrogena i serotonina.
Oni sprječavaju štetne bakterije da se nasele u našim crijevima i omogućuju nam da učinkovitije koristimo hranjive tvari. Ravnoteža crijevne flore narušena je uzimanjem antibiotika, osobito kada nisu potrebni. Najčešći kratkoročni učinak oštećenog crijevnog mikrobioma je proljev , dok su astma, pretilost i alergije na hranu dugotrajne posljedice. Antibiotici oštećuju vrlo važne tjelesne procese u kojima bakterije igraju važnu ulogu tako što nepotrebno uništavaju korisne bakterije.

– Bakterije koje čine našu crijevnu floru veliki su dio načina na koji nastaju određeni hormoni i neurotransmiteri poput estrogena i serotonina. Na primjer, pokazalo se da ubijanje bakterija koje su uključene u sintezu serotonina, hormona sreće, promijeniti raspoloženje, spavanje i ponašanje.
Tu i tamo se dodatno dogodi malodušnost

Hiperepizode i melankolija normalne su posljedice specifičnih antimikrobnih lijekova kao što su fluorokinoloni. Bakterije su također uključene u proizvodnju vitamina, poput vitamina K, koji je ključan za jačanje imunološkog sustava. Ovaj vitamin igra ključnu ulogu u metabolizmu masti, sprječavanje krvarenja, te metabolizam kostiju, između ostalih funkcija. Ovisno o istraživanjima, spominju se razdoblja od najmanje šest mjeseci pa do nekoliko godina kako bi se nakon primjene antibiotika uspostavila normalna bakterijska flora. Novorođenčad ima manjak ovog vitamina zbog nerazvijenosti crijevne flore, odnosno nepostojanja bakterija koje sintetiziraju vitamin K. -U tom procesu glavnu ulogu ima opće zdravstveno stanje i imunološki sustav pacijenata.
Antimikrobnu rezistenciju zapadni mediji nazivaju “tihom pandemijom” kako bi skrenuli pozornost na ovaj značajan problem koji će u budućnosti imati negativan utjecaj na čovječanstvo u cjelini.
Bojim se da ćemo se vratiti u predpenicilinsku eru, kada bi svaki kirurški zahvat i porođaj bili izuzetno rizični, a transplantacija organa nemoguća, ako ne smanjimo upotrebu antibiotika u nepotrebnim okolnostima. Zato dobro razmislite prije uzimanja antibiotika sami! Hoće li taj lijek biti učinkovit u liječenju po život opasnih bakterijskih infekcija za vas ili vaše voljene?
Imajte na umu da su oni koji su najosjetljiviji na antimikrobnu rezistenciju obično djeca, starije osobe i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom i kroničnim bolestima.
Otpornost na antibiotike postaje sve češća. U 2019. u svijetu je umrlo čak 1,2 milijuna ljudi, a otpornost na antimikrobne lijekove povezana je s 5 milijuna tih smrti. Prema procjenama objavljenim u časopisu “The Review on Antimicrobial Resistance”, do 2050. u svijetu će godišnje umirati približno 10 milijuna ljudi. ako se ovaj trend nastavi kao rezultat antimikrobne rezistencije.